005 Studia Croatica – Povijest - Proslava dvadeset i pete godišnjice revije Studia Croatica

Studia Croatica – Povijest 1960-2015

Proslava dvadeset i pete godišnjice revije Studia Croatica - Prosinac 1984.

Dr. Radovan Latković, tadašnji predsjednik Instituta i urednik časopisa Studia Croatica je rekao:

"Okupili smo se ovdje kako bi evocirali i ukratko procijenili naš posao tijekom ovog četvrta stoljeća i što smatram najvažnije, kako bi primejtili prespektive koje su pred nama i obaveze koje su nam nametnute u sadašnjosti a i u bliskoj budućnosti.

Ideja o izdavanju časopisa na španjolskom jeziku nastala je zbog uvjerenja da širenje o istini o Hrvatskoj je jedan od važnih čimbenika u borbi koja vodi hrvatski narod za slobodu.

Ne tražimo da se sa samim pojašnjenjem našeg povijesnog iskustva i aktualne političke situacije u Hrvatskoj, riješe naši nacionalni problemi, ali smatramo da narod koji je izložen svim vrstama nepravde i diskriminacije mora reagirati, braniti se, boriti se protiv iskrivljenih  teorija i utvrditi istinu.

Ovaj zadatak je važna točka u složenom mehanizmu oslobađajuće borbe jednoga naroda. Naša skupina koja se sastojala od četrnaest hrvatskih prognanika u Buenos Airesu, imala je dovoljnu hrabrost za krenuti u ovaj rad koji danas navršava dvadeset i pet godina neprekidnog rada: osnivanje Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog instituta te izdanje Studije Croatice, časopisa o političkim i kulturalnim studijima.

Potrebno je istaknuti u ovom trenutku da je postignute rezultate zaslušila svojim  intenzivnim radom cijela ekipa koja je radila na tiskanju časopisa, a uglavnom naš prvi direktor, Ivo Bogdan, poznati hrvatski novinar i politički analitičar i njegov nasljednik, dr. Franjo Nevistić, ličnost relevantnih intelektualnih vrijednosti, te prvi tajnik redakcije Branko Kadić i dr. Milan Blažeković koji su također intenzivno surađivali.

Zahvaljujući tim naporima polako je nastala tijekom vremena, izvanredna grupa koja dan danas okupljuje više od stotinu suradnika, mnogi od njih renomiranih na znanstvenom i književnom području u Argentini, Čile-u, Brazilu, Venezueli, Kolumbiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i u svim glavnim europskim zemljama. Zahvaljujući njima mi smo bili u mogučnosti ostvariti naš glavni cilj: objasniti, potvrditi i širiti istinu o Hrvatskoj".

Sada, nakon što smo ukratko proputovali tijekom ovih dvadeset i pet godina, htio bih govoriti o sadašnjosti u kojom živimo i o obavezama koje imamo.

Kad smo počeli izdavati reviju Studia Croatica, generacija mladih ljudi koji su se rodili u Argentini od hrvatskih roditelja, ili koji su došli u ovu zemlju u ranim godinama svog života, tek se počinjala razvijati. Danas je to stvarnost. Oni nisu više dječaci ni tinejdžeri. Danas su inženjeri, liječnici, pravnici, ekonomisti, neki su diplomirali različite discipline, drugi su poduzetnci, menadžeri, akademici, svi na putu prema važnim pozicijama u argentinskom društvu.

Ne možemo ignorirati tu stvarnost, jer, kako je pisac Julian Marias rekao, 'neistina uvijek se plaća, jer stvarnost se osvećuje, ona ne odustaje'.

Ova nova generacija otvara bez sumnje nove perspektive i nove dužnosti što se tiče našeg djelovanja. U čemu je specifičnost ove generacije, što je ono čega se moramo prisjetiti da nas ova stvarnnost ne izda, 'da se ne osveti' zbog toga što smo je pogrešno shvatili?

Vjerujem da je suština ove generacije bipolarnost svog nacionalnog identiteta. Oni su Hrvati porijeklom, ali Argentinci po rođenju, obrazovanju i socijalnoj integraciji. Odvajanje ovih dviju konstitutivnih elemenata njihove individualnosti bilo bi ne samo pogrešno nego i opasno.

Ova dva elementa nisu u sukobu, nego se nadopunjuju i doprinose njihovom rastu i skladnom odgoju. Ovo možemo dokazati ako pogledamo hrvatske zajednice razasute diljem svijeta, koje iskazuju vrijednost svog novog identiteta upravo u uravnoteženom simbiozi kulture svoje nove sredine i svojih autohtonih etničkih korijena.

Samo kao takve, kao etničke grupe Hrvata, a ne kao amorfna masa, bez etničke osobine, potonuta i nestala u posvojenim društvima, na taj su se način te etničke skupine, istaknule i postigle priznanje najviših predstavnika zemalja koje su ih primili.

Vaša generacija ima slične karakteristike kao ove grupe što sam spomenuo i pozvana je dati svoj dopronos argentiskom društvu, kao što su dale i mnoge druge hrvatske zajednice u svijetu. Vaša generacija pokazuje spremnost na sačuvanje i afirmiranje etničke vrijednosti svojih predaka i sudjelovanje kao Argentinci, u borbi za oslobođenje hrvatskoga naroda.

Ova sklonost je spontana manifestacija vašeg etničkog naslijeđenog bića. No, rast i sazrijevanje čovjeka i jedne generacije postižu se na temelju vlastitog napora, iskustva i znanjem, zato što čovjek, prema riječima Ortege y Gasset, nije završen nakon rođenja, nego se sam razivja te izrađuje svoj osobni projekt.

Vraćajući se na temu vašeg generacije, mislim da vaše ograničeno poznavanje hrvatskog jezika je barijera za očuvanje, normalan razvoj i afirmaciju hrvatskog elementa u sklopu vašeg argentinskog identiteta. Ne bih htio da shvatite da sam rekao da vi uglavnom ne govorite hrvatski jezik, nego što hoću reći je da svakodnevni jezik se razlikuje od književnog jezika.

Pogledom na posljedna iskustva uvjerio sam se da to znanje u vašoj generaciji, uz nekoliko iznimaka, osobito među mlađim ljudima, nije dovoljno da bi se mogli koristiti knjigama i hrvastkim novinama kao izvor znanja i hrvatskog osječaja, a još više ako se uzme u obzir da u školama i na sveučilištima, u kojima ste školovani,  niste primili nikakvo osnovno znanje o Hrvatskoj.

Sada se pitam i želio bih da se svi upitamo:

Je li moguće rasti i nadahnuti se na hrvatskom nacionalnom osjećaju ne poznavajući njegovu povijest, kulturu, slavne ljude, borbe, uspjehe i neuspjehe, odnosno "njegovu tragičnu sudbinu"?

Pitam se kako možete povećati svoj hrvatski osjećaj ne znajući, na primjer, dramu koju doživljavaju vaši suvremenici u svojoj domovini. Neki od njih su u zatvorima, izloženi nehumanom mučenju. To je baš dirljivo opisano u pismu zatvorenika iz Lepoglave upućenog glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Ne možemo ignorirati tu činjenicu, te svi hrvati diljem svijeta a posebno mi u Latinskoj Americi trebamo to podržati.

Ova informacija koja vam nije dostupna zbog vašeg ograničenog poznavanja hrvatskog jezika, prijeti očuvanje i rast hrvatskog osjećaja u sklopu vašeg odgoja kao argentici, a to može i mora vam biti isporučeno od strane Studije Croatice.

Mislim da vaša generacija argentinaca hrvatskog podrijetla, kao i drugi naši potomci koji žive u zemljama diljem Latinske Amerike, može i mora naći u časopisu Studia Croatica, izvor istinske i trajne vrijednosti i težnje hrvatskoga naroda".

Ova perspektiva nam otvara novo i važno područje djelovanja: nastavlajući radom izvršenog tijekom 25 godina u širenju istine o Hrvatskoj na španjolsko-govornom područiju, pozvani smo sada da se približimo novim generacijama Hrvata u Latinskoj Americi, osobito u Argentini, te da potvrdimo i razvijemo njihovu hrvatsku etničku pripadnost."

Govornik je zaključio svoje izlaganje obraćajući se nazočnima na sljedeći način:

Sastali smo se da zajedno proslavimo dvadeset i petu godišnjicu neprestalnog  objavljivanja časopisa Studia Croatica, da istaknemo ciljeve koje slijedimo i postignute rezultate. Ali mislim da najvažnije je činjenica da se tijekom dvadeset pet godina rada nismo zaustavili, nego smo išli dalje na našem putu, otvoreni prema novoj generaciji naših potomaka."

S radošću i optimizmom mogu istaknuti da sve što sam rekao o našoj generaciji i vidljivim perspektivama nije rezultat intelektualne analize ni apstraktno mišljenje, nego rezultat osobnog iskustva života, i suradnje od strane nekoliko članova koji su spremni na učinkovitu suradnju.

Nakon govora doktora Radovana Latkovića, prihvačen živim odobravanjem, držao je govor tadašnji predsjednik Hrvatsko-Argentinskog kulturnog kluba, inženjer AnteTurica, koji je naglasio važnost časopisa Studia Croatica, te izrazio nadu da će se njegova misija nastaviti sve do dana kada Veleposlanstvo neovisne Hrvatske u Buenos Airesu preuzme zadatak koji je do tada vršio časopis Studia Croatica, i to: predstavljati Hrvatsku je u Argentini.

U tom smislu govorio je i profesor Zvonko Mustapić u ime Hrvatske seljačke stranke i dr. Ivo Korsky u ime Hrvatske Republikanske stranke, izražavajući njihovu podršku proslavi i čestitke na izvršenom radu tijekom 25 godina objavljivanja Studia Croatica.

Prijašnji http://historiadestudiacroatica.blogspot.com.ar/2015/08/004-studia-croatica-povijest-20.html


Sljedeći http://historiadestudiacroatica.blogspot.com.ar/2015/08/006-studia-croatica-povijest-proslava.html

Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana