003 Studia Croatica – Povijest - Deseta godišnjica

Veljača 1970. - deseta godišnjica

Povodom desete obljetnice osnivanja časopisa Studia Croatica u prosincu 1970. godine predsjednik Instituta i urednik časopisa, Dr. Franjo Nevistić osvrnuo se na povijest časopisa govorom, s naglaskom na njihove uspjehe kao i svoje poteškoće i prepreke.

Ostalo je malo područja —bilo religijoskih, filozofskih, znanstvenih, kulturno-umjetničkih, političkih, gospodarskih ili društvenih— o kojima nisu pisali suradnici revije tijekom tih deset godina. Tu smo iskazali, barem djelomično, što je hrvatski narod doprinjeo i još doprinosi, u okviru svojih mogućnosti, univerzalnoj kulturnoj baštini.

No, nisu samo hrvatski autori koji su obogatili stranice našeg časopisa. Iskrenim ponosom možemo reći da su se naši članovi približili slavnim ljudima drugih naroda, a u prvom redu, Argentincima, koji su se pojavili i pisali na stranicama Studije Croatice.

Kao rezultat toga, naša je revija znala otvoriti vrata za raspravljanje između različitih sektora nacionalne kulture —između hrvatske nacionalne kulture i kultura mnogih drugih zemalja, a osobito onih španjoslko-govorečeg područja.

Studia Croatica je podržavla sve djelatnosti Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog instituta i njegov angažman za hrvatske interese na međunarodnom planu poput sudjelovanja na Svehrvatskom Kongresu u New Yorku 1962. god. i u Hrvatskom narodnom vijeću od 1975. godine do uspostave suvremene hrvatske države.

Institut, osim istraživanja Bleiburske tragedije, također je istraživao sudbinu američkih pilota koji su bili oboreni i zarobljeni u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tijekom rata od 1941. do 1945. god. Rezultati ovog istraživanja potaknuli su američkog povjesničar C. Michael McAdams na dovršenje istrage, te je kasnije i to 1980. godine objavio knjigu pod naslovom "Zavezni ratni zarobljenici u Hrvatskoj 1941.-1945". Tu su knjigu koristili hrvatska državna tijela u svojim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Studia Croatica je doživjela težak udarac smrću Ive Bogdana koji je okrutno ubijen u atentatu izvršenog od strane tajnih jugoslavenskih agenata, odnosno UDBE (Ozne) 1971. god. u Buenos Airesu.

No, Studia Croatica se nije dala pokolebati. Glavno uredništvo revije preuzeo je dr. Franjo Nevistić, a nakon njegove prerane smrti 1984. godine, za glavnog urednika izabran je dr. Radovan Latković koji je do kraja 1994. vršio i dužnost predsjednika Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog instituta.

Prijašnji http://historiadestudiacroatica.blogspot.com.ar/2015/08/002-studia-croatica-povijest-bleiburska.html


Sljedeći http://historiadestudiacroatica.blogspot.com.ar/2015/08/004-studia-croatica-povijest-20.html

Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana